Utjecaj glazbe na psihu

 Odavno je poznato kako glazba ima moćan utjecaj na naše emocije i ponašanje. Borbene pjesme

 oduvijek su korištene kako bi se ojačala hrabrost, dok uspavanke pomažu uspavati djecu.

Glazbu tradicionalno koriste istočnjački iscjelitelji, a i zapadna medicina u novije vrijeme sve češće priznaje djelovanje glazbe u tretmanima liječenja nekih bolesti.

Istraživanja o psihološkim učincima glazbe pokazala su da stimulativna glazba ubrzava osnovne funkcije poput pulsa i disanja, također utječe na krvni tlak, dok umirujuća glazba usporava te iste funkcije. Naše reagiranje na glazbu, kažu znanstvenici, počinje još u utrobi. Nerođena djeca (odnosno njihove majke) koja su bila izložena violinskoj klasičnoj glazbi imala su poboljšanje motoričke sposobnosti i vještine učenja stranih jezika nakon rođenja.

Jedno Britansko istraživanje pokazalo je kako sviranje Mozarta za vrijeme predavanja, kod djee s problemima u ponašanju, ne samo da im je poboljšalo koncentraciju nego ih je i smirilo.

Lagana glazba ima sedativan učinak, a koristi se u nekim bolnicama za umirenje pacijenata prije operativnih zahvata.

Memorija starijih ljudi može se poboljšati pjevaju li, odnosno slušaju pjesme svoje mladosti.