Hranom protiv stresa
„Neka hrana bude tvoj lijek,
a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“
Hipokrat
Neredovita i neuravnotežena prehrana rijetko je glavni uzročnik hroničnog stresa, ali je važan faktor kojim možemo znatno ublažiti ili
pak otežati stanje nastalo zbog štetnih posljedica stresa.
Tjelesne reakcije kod pojačane odnosno dugoročne izloženosti stresu
ozbiljno mogu narušiti psihofizičku ravnotežu i tako uzrokovati niz
ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Pogrešan odabir namirnica može nas
učiniti lakšom ‘metom’ za stres dok nas one prave, zdrave namirnice mogu
učiniti otpornijima na stres.
Stres može prouzrokovati gubitak apetita ili pak pretjeranu želju za
hranom, često i kombinaciju te dvije reakcije na stres. Ljekari upozoravaju osobe koje su često izložene stresnim
situacijama, pogotovo ženska populacija, imaju znatno veće šanse
oboljeti od anoreksije ili bulimije, pretilosti, povišenog krvnog tlaka,
dijabetesa i sl.
Hrana je prevažna za našu tjelesnu i emocionalnu ravnotežu i ključna za očuvanje zdravlja. Kvalitetnom i uravnoteženom prehranom pomažemo organizmu umanjiti štetne učinke stresa na želudac, živčani sustav i imunitet u cjelini.
Ključno je – jesti redovno, raznovrsno i uravnoteženo. Za početak, to bi značilo jesti više manjih obroka tijekom dana, smanjiti unos "bijelih smrti" (šećer, namirnice od bijelog brašna, slatkiši i sl.), a povećati unos proteina i namirnica koje sadrže minerale i vitamine i druge vrijedne nutrijente koji osnažuju organizam i pomažu nam održati psihofizičku ravnotežu.
Hrana je prevažna za našu tjelesnu i emocionalnu ravnotežu i ključna za očuvanje zdravlja. Kvalitetnom i uravnoteženom prehranom pomažemo organizmu umanjiti štetne učinke stresa na želudac, živčani sustav i imunitet u cjelini.
Ključno je – jesti redovno, raznovrsno i uravnoteženo. Za početak, to bi značilo jesti više manjih obroka tijekom dana, smanjiti unos "bijelih smrti" (šećer, namirnice od bijelog brašna, slatkiši i sl.), a povećati unos proteina i namirnica koje sadrže minerale i vitamine i druge vrijedne nutrijente koji osnažuju organizam i pomažu nam održati psihofizičku ravnotežu.
Vitamini A, C i E sprječavaju nastanak slobodnih radikala. Vitamin A
osigurat ćemo tijelu konzumiranjem sljedećih namirnica: brokule,
špinata, dinje, mrkve, batata i dr. Pri tome je važno znati da vitamin A
spada u skupinu vitamina topivih u mastima pa je spomenute namirnice
poželjno konzumirati uz malo masnoće (npr.malo maslaca, malo maslinovog
ulja, malo sira i sl.).
Vitamin C nalazimo u brokuli, paprici, rajčici, dinji, agrumima,
krumpiru, bobičastom voću i mnogim drugim namirnicama. Vitamin E pronaći
nalazi se u biljnim uljima i suhom voću.
Vitamini B skupine jačaju središnji živčani sustav. Nalazimo ih u
pivskom kvascu, mliječnim proizvodima, mesu, žitaricama, kupusu,
mahunama, avokadu i dr.
Minerali kalij, magnezij i kalcij potiču organsku kemijsku reakciju
na hormone koje tijelo luči reagirajući na stres. Imaju opuštajuća
svojstva i pomažu zdravlje srca. Kjalijem su bogate integralne žitarice,
meso te voće i povrće raznih vrsta. Magnezija ima u mnoštvu povrća,
suhom voću, žitaricama i sjemenkama. Uz navedene, kao namirnice koje
opuštaju poznate su još banane, bademi, sjemenke suncokreta ili buče,
pšenične klice pivski kvasac, limun, celer, ginseng, smeđa riža, plava
riba, sezam, zobene pahuljice.
Upravo će nam loše namirnice, one koje nam odmažu u borbi sa stresom
najprije privući pažnju i završiti na našem jelovniku. U vrijeme
napetosti lakše nam je posegnuti za brzim rješenjem – privremenom
slatkom utjehom nakon koje ćemo biti još napetiji. Uz to što nam
slatkiši ili grickalice neće pomoći u borbi sa stresom (osim toliko dugo
dok ih konzumiramo) vjerojatno ćemo osjećati i grižnju savjesti zbog
unesenih nepotrebnih kalorija.
Svijest o tome da odabirom zdravih namirnica činimo dobro sebi treba nadjačati trenutačnu potrebu za slatkim "užitcima". Vremenom dobre navike postanu životna svakodnevnica i vjerojatno je da ćemo se zadovoljiti nekom zdravijom namirnicom i… iz dana u dan sami sebi biti zahvalni na dobrom odabiru sklada u zdravom nacinu života.
Svijest o tome da odabirom zdravih namirnica činimo dobro sebi treba nadjačati trenutačnu potrebu za slatkim "užitcima". Vremenom dobre navike postanu životna svakodnevnica i vjerojatno je da ćemo se zadovoljiti nekom zdravijom namirnicom i… iz dana u dan sami sebi biti zahvalni na dobrom odabiru sklada u zdravom nacinu života.