MUZICOM PROTIV STRESA

 

 

Kao što film nazivamo sedmom umjetnošću, tako je muzika po estetici prva na popisu umjetnosti. Smatra se da upravo muzika odražava najveći sklad između svojih najsitnijih detalja – tonova.

Nije se onda čuditi zbog otkrića naučnika da muzika prijatna našem uhu podstiče naš mozak na lučenje endorfina, poznatijeg kao hormona sreće, a sve podstaknuto harmonijom u kojoj se pronađu naš organizam i prijatan zvuk.  Zbog toga se još u šestom vijeku prije nove ere, Pitagora zalagao za liječenje muzikom.

Najviše sklada u sebi i uticaja na nas ima umjetnička ili klasična muzika. Jednostavno, komponovana je po pravilima harmonije. Zato su naučnici kompozitora Mocarta i nazvali dr Mocart i to doktor za koncentraciju. Naučnici smatraju da njegova muzika na mozak djeluje usklađujući rad njegovih hemisfera, što opet utiče na brzinu pamćenja, jasnoću izražavanja  i preporučuje se uz rad ili učenje.

Kada su misli pozitivne, i tijelo ima više šanse. Tako se smatra da muzika povoljno djeluje na jačanje imuniteta i oporavak nakon bolesti. Najnovija istraživanja pokazala su da muzika pospješuje i rad srca i preporučuju je kao dopunsku terapiju za ljude sa koronarnim oboljenjima.

Ljekari nam savjetuju da probamo najprije sa muzikom u slučaju stresa ili nesanice, prije nego posegnemo za tabletama za smirenje. Sigurno pomaže ako se usresredimo na nju, birajući onu bez teksta koji bi nam mogao buditi neku drugu vrstu neprijatnog osjećanja ili skrenuti pažnju sa melodije.

Može se dogoditi da nam bude neprijatno od muzike koju veoma volimo, ako nije pravi trenutak za nju. To je onaj nesklad između organizma i muzike i u tom trenutku treba pronaći drugu muziku.

Naposlijetku, muzika nije samo melodija na koju prvu pomislimo pri izgovoru te riječi. Muziku mogu da proizvedu nečiji glas ili recimo kineski zvončići, To su viseći predmeti od bambusa, metalnih cjevčica, školjki i sličnog, koji pri strujanju vazduha proizvode ugodan zvuk. Preporučljivo ih je držati u prostoru u kome najčešće boravimo, jer nježni tonovi koje nasumično proizvode uklanjaju stres i umanjuju tjeskobu, a istovremeno donose osjećaj mira. Vjeruje se, takođe, da njihov zvuk uklanja negativnu energiju iz prostora.

Nakon sve ove priče, sigurno je jasnije zašto se katkad osjećamo gotovo ugroženima u prostoru sa glasnom muzikom koja nam ne prija, dok drugima oko nas odgovara. Najjednostavnije objašnjenje - zato što naš mozak s njom nije na ti, dok je ona muzika bržeg ritma, koja se praktikuje uz aerobik, upravo skladna sa fizičkim naporima i povećanjem ritma rada našeg srca.