Sreća na dlanu

Godinama su se psihijatri bavili proučavanjem ljudske patnje. Sada su otkrili da i sreća zaslužuje njihovu pažnju

 

Ovo je svijet u kome nema mnogo sreće ni u nama samima, ni oko nas. Možda je to bio razlog da se o njoj ne govori mnogo. Prva istraživanja na ovu temu sprovedena su šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su stručnjaci počeli da shvataju da ekonomski bum ne poništava neuroze već ih još više podstiče. Od tada se istražuju i s uspjehom pronalaze tehnike za korigovanje onih ponašanja koja su ljude činila još nesrećnijim. Ako vas zanima kako se uči da se postane srećan, onda će vam ovi savjeti stručnjaka zaduženih za stanje ljudske duše biti veoma korisni.

Socijalizacija, pozitivno razmišljanje, sređeni intimni odnosi i izbjegavanje često nepotrebnih briga samo su neki od njih. Dokazano je da su osobe koje žive u braku ili u sličnoj zajednici mnogo srećnije od onih koje su same, a istraživanja su potvrdila da sreća i ekstravertno ponašanje idu ruku podruku.

Dakle, može li se naučiti kako da se postane srećan? I introvertni, melanholični ljudi mogu da pronađu zadovoljstvo u hobiju, u prijateljstvu, a često im je dovoljno da ih neko podsjeti da postoje lijepe stvari kojima je vrijedno posvetiti vrijeme i energiju.

No, u svemu tome je važan aspekt sreće „nešto novo”. Ali, tu onda postoji opasnost da će nam stalno trebati nešto novo za taj dobar osjećaj. Potreba za upoznavanjem i eksperimentisanjem novim stvarima sigurno je važan element. A možda smo programirani da želimo stvari koje nas u suštini ne zanimaju, poput bogatstva i moći. Ili smo pod „vlašću” biološkog mehanizma koji nas čini nezadovoljnima, a mozak nam nije programiran da stanje sreće prepozna kao trajnu vrijednostveć zbog samečinjenice da postojimo, da živimo i što smo zdravi…