SNOVI-SANJANJE

 "San" preusmjerava ovamo. Za narod s juga Afrike, vidi San (narod).

Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.

Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač

 doživljava posebnim oblikomsvijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena.

 Fiziološka komponenta sanjanja izražena je REM-fazom.

. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta

, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem

 svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, 

a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon spavanja 

 mogao biti dozvan u sjećanje.

 Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga.

 S biološkogstajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje

 (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji

. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju.

 No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.

Za razliku od doživljaja budne svijesti,

 doživljaji se u snu odvijaju u halucinantnim nizovima slika u kojima nema reda.

 Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.