Terapija muzikom i njen utjecaj na čovjekov razvoj

 

 

Odavno je poznato da muzika pozitivno utječe na ljude. Već u 17. stoljeću počelo se ozbiljno proučavati koliki je tačno utjecaj muzike na čovjeka pa je tako naučnik Robert Burton prvi ustanovio da su muzika i ples korisni u liječenju mentalnih bolesti.

Od 17. stoljeća dosta toga se promijenilo u ljudskoj spoznaji o muzici i njenom utjecaju, a danas je terapija muzikom jedna od poznatijih alternativnih metoda liječenja. Tokom posljednjeg stoljeća muzika se sve više koristi kako bi poboljšala kvalitetu života i promijenila ljudsko ponašanje. Muzički terapeuti pojavili su se kao zanimanje sredinom 20. stoljeća, premda se u mnogim kulturama muzika koristila u liječenju bolesti i poteškoća već stoljećima prije toga.

Danas postoje razlike među zemljama u viđenju onoga što se smatra dijelom muzičke terapije. U nekim zemljama veći je naglasak na liječenju, u drugima na muzici. U medicini se danas muzika koristi kako bi pacijentima povećala osjećaj ugode, smanjila osjećaj tjeskobe i boli, pojačala imunitet te u rehabilitaciji i oporavku.

Terapija

Muzika direktno djeluje na čovjekov autonomni živčani sistem, što znači da za razumijevanje muzike na tjelesnoj razini nije potrebna inteligencija. Ona jednako dopire do svih ljudi i upravo zbog toga se sve češće koristi kao terapija, a bolesnici ne moraju imati posebne muzičke sposobnosti da bi im muzika koristila. Svi muzički stilovi kroz terapiju mogu dovesti do pozitivnih promjena u bolesnikovu životu, iako bolesnikove preferencije, okolnosti i potreba za liječenjem određuju vrstu muzike koju će terapeut koristiti u liječenju.

Seanse terapije i izabrana muzika temelje se na individualnom planu liječenja. Terapija nerijetko daje dobre rezultate, čak i kod onih bolesnika koji su bili rezistentni na ostale pristupe u liječenju. U procesu liječenja muzičkom terapeutu muzika služi kako bi pomogao klijentu poboljšati ili održati zdravlje. Pritom se muzika koristi u svrhu poboljšanja tjelesnog, psihološkog, kognitivnog, bihevioralnog i socijalnog funkcioniranja.

Učinak

Muzika također pomaže kod problema sa spavanjem, smanjuje depresiju, snižava krvni pritisak, poboljšava koncentraciju te pomaže u jačanju socijalnih vještina. Ona se koristi za rješavanje različitih poteškoća, od komunikacijskih problema do nerazvijenih ili oštećenih motoričkih sposobnosti, duševnih bolesti i ozljeda mozga. Također se uključuje u fizičku rehabilitaciju liječenja posljedica moždanog udara.

Terapija muzikom poznata je po tome da smanjuje bol i stres. Primjerice, iskustva pacijenata oboljelih od raka pokazala su da terapija zajedno s lijekovima može smanjiti mučninu i povraćanje tokom hemoterapije.

Metoda

Liječenje muzikom sastoji se od slušanja snimljene ili „žive“ muzike ili može imati oblik interaktivne muzičke komunikacije između terapeuta i pacijenta. Neke od aktivnosti u terapiji uključuju ​​upotrebu muzičkih instrumenata, pjevanje, pisanje i proučavanje riječi pjesama, kretanje uz muziku, muzičku kompoziciju i zamišljanje slika uz muziku. Preporuke za muzičku terapiju može izvršiti liječnik ili interdisciplinarni tim koji se sastoji od liječnika, psihologa, fizioterapeuta i radnih terapeuta.

Povezanosti muzike s najmlađom dobi

Postoje neki dokazi da zvuk može stimulirati fetus, te da djeca isti taj zvuk mogu prepoznati i nakon rođenja. Neka proučavanja pak pokazuju da stimulacija muzikom može ubrzati razvoj djeteta i utjecati na dobivanje tjelesne težine. Bebe već u najranijoj dobi mogu razlikovati tipove muzike, a interakcija između majke i djeteta koja uključuje muzičke aktivnosti pomaže u razvijanju komunikacijskih veza i ubrzava razvoj govora.

Povezanosti muzike s adolescencijom

U doba adolescencije muziciranje snažno utječe na razvoj identiteta. Tinejdžeri dosta slušaju muziku da im brže prođe vrijeme, da smanje dosadu, opuste se i odvrate pažnju od briga i problema. Utjecaj muzike na raspoloženje u toj dobi može biti vrlo snažan, a muzika često predstavlja utočište od učenja. Općenito, učenje je lakše i učinkovitije kada se sluša umirujuća i opuštajuća muzika.

Utjecaj muzike na lični razvoj

Istraživanja su pokazala da djeca koja dobivaju dodatne muzičke lekcije u redovnoj nastavi pokazuju povećanu složnost u razredu, veće samopouzdanje, bolju društvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Primijećeno je i da muzika utječe na svjesnost o drugim ljudima i na društvene vještine. Razlike u reakcijama između škola ovisile su o stupnju muzičkog znanja i iskustva s kojim su djeca došla u školu.

Utjecaj muzike na rad

Muzika se oduvijek koristila za koordinaciju pokreta, rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i za brže obavljanje poslova. Danas je pjevanje uz rad mnogo manje uobičajeno u razvijenom svijetu, ali snimljena muzika često se čuje na radnim mjestima, u dućanima, restoranima i hotelima, premda neki tvrde da pretjerana upotreba muzike u poslu i trgovini može imati negativne učinke. Istraživanja su pokazala da radnici bolje rade te da su im ponašanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija povećane, a greške smanjene kada slušaju muziku na poslu.

Ukratko, utjecaj muzike u gotovom svim aspektima života je pozitivan, a svakodnevni život uz nju jednostavniji je i ljepši. Naporan i loš dan ne djeluje više tako crno nakon što dođete doma i opustite se uz svoju najdražu muziku.