Godišnji odmor naš svagdašnji

Pa, tko voli, nek izvoli….

Početak zimskih školskih praznika za većinu zaposlenih roditelja je ujedno i prilika da uzmu godišnji odmor za sebe i za cijelu obitelj. Unatoč neviđenoj gospodarskoj krizi više od 100 tisuća hrvatskih građana će zimski godišnji odmor provesti na skijalištima diljem susjedne Slovenije, Austrije, Italije, Francuske ili Češke. Prema predviđanjima statističkog zavoda građani će na skijanje krenuti upravo u jeku skijaške sezone, jer školski praznici traju do 13. siječnja, a tada je upravo boravak u nekom od skijaških apartmana ili hotela zajedno sa pružanim uslugama i najskuplji. Računa se da prosječna četveročlana obitelj za skijanje treba izdvojiti između 6 do 12 tisuća kuna za tjedan dana “friškog” zraka i zimskih radosti na “inozemnim bregima”. Za mnoge to je samo daleki san, ali ipak skijaška sezona niti ove godine neće podbaciti unatoč globalnoj ekonomskoj krizi. No, zašto je djeci potreban predah između dva školska polugodišta, a odraslima, zaposlenim građanima godišnji odmor? I što nam dobro čine godišnji odmori, o tome smo razgovarali sa prof. psihologije i predstojnikom katedre za psihologiju rada i agronomiju na Filozofskom fakultetu  u Zagrebu, Željkom Jernoićem.

Godišnji odmor kao i odmor u bilo kojem drugom smislu riječi nam je potreban prije svega zbog umora koji se javlja prilikom obavljanja različitih radnih aktivnosti. I taj umor je i na nervnoj bazi, ali varira i tijekom mjeseci. Prema tome nakon intenzivnog rada uvijek nam treba odmor. Godišnji odmor jeste jedno duže razdoblje u kojem se čovjek odmara i koje je nužno potrebno za njegovu energetsku obnovu, inače “rekuperaciju” organizma.- kazat će prof. Jernoić, te dodati “Kakva će biti vrsta odmora ponajviše ovisi o vrsti posla koji obavljate. Ako je vaš rad pretežno tjlesni, pogotovo ako je teški fizički rad onda je poželjno faze mirovanja, masaže i slično dok bi kasnije bile dobre lagane šetnje. S druge strane kod pretežno mentalnog rada, zahtjevnog rada, stresnog rada, tu je poželjno da odmor bude aktivan.”

Odnosno, bolje rečeno: ono što je važno je promijeniti aktivnost! Za intelektualni rad je to dobro, da ste na aktivnom godišnjem odmoru, jer vas ta aktivnost zaokuplja. Vaše se misli odvajaju se od posla kojeg obavljate i na taj način se odmorite i psihički i fiziološki- istaknut će prof. Jernoić, te dodati “Gledajući s aspekta odmaranja, nije nužno ići na skijanje ili na more. To se može učiniti i u vlastitom domu i u vlastitoj okolini.”

Ali nije loše promijeniti sredinu. Ta promjena sredine je prije svega vezana uz to da otklonite misli i poticaje koji su nužno vezani uz rad i radnu aktivnost vezanu uz vaš posao. Zato je to potrebno. Nema nikakvog drugog razloga. – kazat će prof. Jernoić, te dodati “Sva je sreća što mi spontano uzimamo odmore. Ne samo organizirani odmori koji su tijekom dana ili vikendom. Nego mi spontano uzimamo odmore i mijenjamo radne aktivnosti.” – Međutim ono što je dobro jeste da postoji vikend, da postoje dva, tri dana odmora. Jer opet velim dolazi do otklona od tekućeg posla i radne aktivnosti što omogućuje tijelu da obnovi energetske rezerve da se psihički odmakne od posla. Dakle, to su sve poželjne stvari gledajući čak s aspekta radnoga učinka, jer ćete vi doći svježiji na posao, radni učinak će vam se povećati ili će biti na onoj razini koja se zahtijeva. Dok, ako nemate te odmake umor se akumulira i ako ne možete eliminirati umor bit ćete nemotivirani za posao. – kazat će prof. Jerneić.

Prema njegovim riječima “Nama tijelo i psiha stalno šalju signale kad trebamo uzeti odmor. Naravno kad se to gleda na široj razini: da odmori trebaju nakon stanovitog vremena. Ono što je bitno jeste da godišnje odmore nikad ne bi trebalo koristiti u komadu, recimo dulje od 30 dana. Toliko nije potrebno za većinu poslova, jer onda imate problem vraćanja i prilagodbe na posao.”

Poželjno je godišnje odmore razdvojiti na dva dijela : jedan – duži godišnji odmor, po meni dva tjedna i jedan odmor nakon šest mjeseci od desetak dana. To je optimalni raspored odmora. Dolazi do rekuperacije cijeloga organizma. Gledajući na fiziološkom planu to znači da se, ako je u pitanju teži fizički rad, iz organizma odstranjuju štetne tvari tzv. metaboliti, mliječna kiselina ili slično. Na taj način se obnavljaju mišići i cijelo tijelo. To potiče i različite vrste psihičke aktivnosti  koje mogu motivirajuće djelovati na radnika i na odmor. Psihološki gledano ono što se događa to je odmak od situacije. Pogotovo ako imate stresne poslove. Naprosto su potrebni ti psihološki odmori da biste promijenili vrstu aktivnosti. To je uglavnom suština odmaranja – zaključit će prof. Jerneić, te poručiti kako je “Kod djece u suštini sličan odmor kao i kod odraslih, jer i učenje je rad. Pa i kod djece vrijede ista pravila odmora kao i kod odraslih. Oni bi taj odmor trebali provesti aktivno uz dosta raznovrsnih aktivnosti i slično. A s druge strane trebali bi se dovoljno odmoriti da