muzika-glazba liječi stres

     Upoznajte "doktora" Mozarta

Kod zanimljivosti vezanih uz glazbu, valja se posebno osvrnuti na ''Mozartov efekt'', što je naziv za niz pozitivnih učinaka Amadeusovih genijalnih skladbi na naš um.

U zadnjih dvadesetak godina više je uglednih znanstvenika na temelju brojnih eksperimenata potvrdilo da njegova glazba sinkronizira desnu i lijevu moždanu polutku.

Na takav način opušta, pobuđuje kreativnost i motivaciju te poboljšava koncentraciju i sposobnost razmišljanja.

    Naše tijelo je glazbeni instrument

U današnje vrijeme poznato je da svaka stanica našeg tijela vibrira određenom frekvencijom.

Pojednostavljeno rečeno, cijeli naš organizam proizvodi određenu melodiju.

Ako je ta melodija skladna - zdravi smo, a ako nije - nismo.

Upravo u tome krije se najveći potencijal liječenja glazbom.

Naime, na organizam možemo gledati i kao na instrument koji je nužno ugoditi, na način na koji bismo ugodili glasovir ili gitaru.

Kako? Lako, jer naši moždani valovi poslušno reagiraju na svaku frekvenciju koju prime.

Budući da je zvuk vibracija, djelovat će na sve dijelove našeg bića uključujući fizičku, emocionalnu i duhovnu razinu.

Tako glazbom možemo ciljano liječiti različite bolesti i tegobe, ali i služiti se njome radi poticanja kreativnosti ili smanjenja stresa.

Općenito, glazba povoljno djeluje na jačanje imuniteta i oporavak nakon bolesti.

Uzme li se u obzir da slušanje glazbe potiče lučenje endorfina, kemijskog spoja poznatog pod nazivom ''hormon sreće'', koji poboljšava raspoloženje i djelotvorno uklanja bol, tome se nije za čuditi.

I biljke vole glazbu

Glazba, osobito klasična, povoljno utječe i na biljni i životinjski svijet. Ustanovljeno je da biljke pod utjecajem glazbe brže rastu, a krave daju više mlijeka.

Godine 2001. toskanski vinogradar Carlo Cignozzi u potrazi za ekološkim načinom zaštite loze od nametnika, iskušao je glazbu.

U svoj golemi vinograd postavio je zvučnike i vinovu lozu izložio klasičnoj glazbi te opazio da je grožđe brže sazrelo i općenito bilo zdravije.

U vezi s tim, 2006. skupina stručnjaka s firentinskog  poljoprivrednog sveučilišta provela je neovisno istraživanje u kojem su Cignozzijevi zaključci i službeno potvrđeni.

Ipak, želite li se osobno uvjeriti hoće li vaše vrtne ili sobne biljke bolje napredovati uz pomoć glazbe, pripazite na repertoar.

Naime, čini se da ne vole pop, rock i heavy metal, no sviđa im se klasična glazba, džez i tradicionalna indijska glazba, dok su prema countryju posve ravnodušne.

Napokon, u liječenju glazbom valja istaknuti i drevne metode, poput iscjeljivanja zvukomgonga ili zvučnih vibracija tibetanskih zdjela.

I jedno i drugo stvaraju vibracije koje blagotvorno djeluju na um i tijelo vraćajući mu prvobitnu ravnotežu.

Tako možemo otkloniti brojne tjelesne i duhovne blokade, riješiti se boli, stresa i strahova te stvoriti pozitivne osjećaje.

I više od toga, njihove vibracije pročistit će prostor u kojem boravimo od negativnih energijai entiteta.