Stres i burnout

 

„U stresu sam“- je izraz koji se često čuje i izgovara i koji upravo zadnjih godina pokazuje, da je naš način života postao jako naporan za naše tjelo. Bez stresa ne ide. Stres je u suštini jedan prirodni dio našeg života, u prevelikjoj mjeri međutim čini bolesnim!

Šta je stres?

Stres je subjektivno stanje koje nastaje kada ljudi očekuju da neku negativnu situaciju u skorijoj budućnosti ne mogu izbjeći ili izmjeniti. Osoba polazi od toga da tu situaciju nije u stanju da promjeni ili da na nju sopstvenim snagama utiče.

Stres je prema tome lično trošenje kroz opterećenje.

Opterećenja koja vode do stresa mogu imati različite pozadine, kao na primjer:

• Psihičku pozadinu (smrt bliske osobe, razvod, konflikti u vezi, nedostatak novca, nedostatak vremena, mobbing na poslu, rad u smjenama, strah od neuspjeha, prefekcionizam, nedostatak sna, bolest i bol, itd.)
• Fizičku pozadinu (vrućina, hladnoća, buka, snažno zračenje sunca)
• Toksičnu pozadinu (pušenje)

U istraživanju stresa se principjelno polazi od dvije vrste stresa: 
EUSTRESS:
  ovo je pozitivan stres koji vodi ka buđenju ličnog izazova, čini hrabrim, izaziva povećanu izdržljivost i kreativit
DISTRESS:
ova vrsta stresa nastaje kada su mehanizmi za savladavanje stresa istrošeni i kada se stres iskazuje tjelesno negativno.

Jedna druga teorija stresa je mišsljenja da postoji samo jedna vrsta stresa i da eventualne negativne posljedice stresa zavise od: trajanja stresne situacije, koliko snažno osjeđ,ćamo stres i da li osoba smatra da može, ili ne može savladati stresnu situaciju

Ova teorija polazi od toga, da je upravo snaga procjene o tome dali se situacija može razriješiti sopstvenim snagama najodgovornija za nivo stresa. Ova se procjena uglavnom dešava jako brzo i nesvjesno. Pokazalo se da postoje posebni stresni tipovi ljudi, koji na stresne situacija brže reaguju stresom i kod kojih stres generalno ima puno negativnije posljedice, nego kod osoba koje ne pripadaju ovoj grupi. Grupa ovih stresnih tipova ljudi (takozvane tip A stres osobe) takođe češće naginju koronarno-vascularnim problemima i s njima povezanim oboljenjima.

KAKO SAVLADATI STRES

Obrada i savlađivanje stresa se dešavaju u glavi. Znaći da se radi o psihičkim procesima i mehanizmima koji se moraju aktivno i na odgovqrajući način pokrenuti, kako bi se sa stresom izašlo na kraj.

Za savladavanje stresa postoji čitav niz metoda i tehnika, koje s jedne strane „utišavaju“ shvatanje izvjesnih situacija kao stresne, a sa druge strane pozitivno utiču na procjenu sopstvenih sposobnosti da se sa stresnom  situacijom izađe na kraj.  Tehnike koje su jednostavne za savladati a koje su se dokazale kao efikasne u savladavanju stresa su:

• Qi Gong
• yoga
• autogeni trening
• biofeedback
• progresivno opuštanje mišića
• itd.

Važno je spomenuti da se nedvojbeno pokazalo da sport može veoma pozitivno uticati na sposobnost savladavanja stresnih situacija.

Na mnoge se stresne situacije u njihovom nastajanju ne može uticati, kao na primjer na bolest ili smrt bližnjega- nemate mnogo mogućnosti da se na ove situacije pripremite. 

Međutim jako puno izazivača stresa nastaju prije svega radi slabog menadžmenta vremena i resursa. Tako je jedan od klasičnih izvora stresa osjećaj, da se za sve stvari u životu ima premalo vremena i da se stalno trči za obavezama. Planiranje viška vremena za izvršavanje obaveza se u ovom smislu može jeko pozitivno odraziti na vaš život. Taj višak vremena vam dozvoljava da zaista završite obaveze prije nego što se suočite sa novima.  Vođenje kalendara sa rasporedom viška vremena može vrlo transparentno pokazati kako izgleda vaš dnevni menadžment vremena.