Stres i mozak
.jpg)
Tijekom stresa u mozgu se oslobađaju
tzv. stresni hormoni i živčani prijenosnici (neurotransmitori) koji
omogućuju reakciju bijega ili borbe. Previše ekscitacijskih
neurotransmitora može rezultirati "moždanom olujom", koja se očituje
paničnom reakcijom. Poslije se panične reakcije mogu aktivirati u
različitim, bezopasnim situacijama koje podsjećaju na stres. U
traumatskom stresu prejaka aktivacija neurona može imati za posljedicu
njihovu smrt zbog pretjerana ulaska kalcija u neurone. Organske promjene
ličnosti nakon traumatskog iskustva posljedica su uspostavljanja novih,
patoloških veza između preostalih živčanih stanica (neurona).
Izlaganje stresu može voditi do preosjetljivosti alarmnog centra u mozgu (locus ceruleus). Alarmni centar može se spontano aktivirati i u bezopasnim situacijama, što se očituje napadajima panične tjeskobe.
Izlaganje traumatskom stresu može imati za posljedicu poremećaj u funkciji različitih neurotransmitorskih sustava (dopaminergički, noradrenergički, serotoninergički sustavi, sustav endogenih opijata, itd.).
Izlaganje stresu može voditi do preosjetljivosti alarmnog centra u mozgu (locus ceruleus). Alarmni centar može se spontano aktivirati i u bezopasnim situacijama, što se očituje napadajima panične tjeskobe.
Izlaganje traumatskom stresu može imati za posljedicu poremećaj u funkciji različitih neurotransmitorskih sustava (dopaminergički, noradrenergički, serotoninergički sustavi, sustav endogenih opijata, itd.).
SMIJUCI SE OSLOBADJAMO SVOJ MOZAK I CITAV TJELESNI SUSTAV OD STRESA.
SMIJITE SE I BUDITE ZDRAVI.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Etiam id libero non erat fermentum varius eget at elit. Suspendisse vel mattis diam. Ut sed dui in lectus hendrerit interdum nec ac neque. Praesent a metus eget augue lacinia accumsan ullamcorper sit amet tellus.
.jpg)