Burn- out- sindrom ili depresija?
Ukupno 130! simptoma, kao na primjer depresivno raspoloženje, manjak samopouzdanja, nemir, problemi sa spavanjem... su simptomi burn- out- sindroma.
Ovi simptomi se javljaju i kod drugih bolesti, kao na primjer depresije, tako da je teško pravilno dijagnosticirati o čemu se zapravo radi.
Mnoge osobe se osjećaju iscrpljeno, nezadovoljno, tužno, prazno, psihički i fizički preopterećeno.
Da li se radi o burn- out- sindromu ili depresiji?
Burn- out sindrom još uvijek nije konkretno definisan, ne priznaje se kao bolest.
To znači da ljekari moraju dijagnosticirati depresiju, smetnje u prilagođavanju ili slično kada im dođe pacijent sa burn- out sindromom.
Burn- out- sindrom se ne javlja samo kod menadžera ili ljudi koji su preopterećeni poslom.
I nezaposleni mogu imati simptome burn- out- sindroma, jer je kod više od polovine pacijenata uzrok problema u privatnom životu.
Postoje burn- out procesi koji su više praćeni agresivnim nego depresivnim stanjima. Zadnji stadij burn- outa se uglavnom skoro više ne razlikuje od teške depresije.
Jedna od razlika je, da se kod depresije javlja želja za samoubistvom i da dolazi do većeg gubljenja tjelesne težine.
Razlike između burn- out-a i depresije su očiglednije ako se samo ime sindroma stavi pod lupu.
Burn- out na engleskom znači izgoriti.
Sindrom je najviše vezan za gubitak energije.
Depresija je više neutralna, bez direktnog uzroka.
To znači: kod depresije su gotovo svi dijelovi života pogođeni, dok je burn- out uglavnom na početku vezan za određen uzrok.
Osoba sa burn- outom se osjeća puno bolje kada se riješi problem, napor ili situacija koja ga je prouzrokovala.
Kod depresije je premorenost konstantna, bez obzira šta se riješi ili čega se oslobodi, ne dolazi do poboljšanja stanja.
Depresivne osobe pate zbog onog što ne mogu promijeniti, dok “izgoreni” pokušavaju da izađu iz zamke u koju su pali.
Zajedničko za sve osobe sa burn- out sindromom je da žele nešto da promijene, ali ne mogu.
Promjeniti posao? Nemoguće, jer je teško naći novi.
Napustiti porodicu? Nemoguće, jer kako ostaviti djecu. I tako dalje.
Tipičan je i neuspjeli pokušaj izaći iz kaveza u kojem se nalazi. Osjećaj da se zakazalo, nemoć, strah.
Strah je sastavni dio Burn- out- sindroma, kada se postavljaju pitanja o egzistencijalnim vrijednostima u životu. Iza toga stoje različiti pristupi životu, kao i odgoj, pritisci itd.
Razmišljanja tipa: “Biću voljen, samo ako uradim...” se trebaju odbaciti i početi vjerovati u sebe i vlastite kvalitete.
Terapija burn- out- sindroma je specifična. Ona mora djelovati protiv uzroka koji su doveli do “gorenja”.
Osobe koje su već jednom imale burn- out ili se osjećaju preopterećeno, trebale bi redovno odvajati vrijeme za sebe, razmišljati o svojim osjećajima i pokušavati rješavati probleme na vrijeme.
Zamolite blisku osobu da vas upozori ukoliko se počnete čudno ponašati.
Profesionalna pomoć, psihoterapija pomažu ukoliko sami ne možete riješiti svoj problem.