Joga-život na zdrav način

 

Morate redovito ''čistiti'' svoj um pravilnom meditacijom ako želite kvalitetan život i duhovni razvoj.

Brahmine iluzije

Kako je joga nastala? To se može objasniti na dva načina: znanstveni, koji je omiljen na Zapadu, i mitološki, koji vlada već tisućljećima u Indiji, kolijevci joge.

Arheologija nam govori da je joga postojala već u dalekoj prošlosti. Najstariji dokazi nađeni su na kamenim pečatima u dolini Inda koji prikazuju likove u joga-položajima i za koje arheolozi smatraju da potječu iz približno 3000. g. prije naše ere. Mnogi sveti tekstovi, poznati kao “vede”, za koje znanstvenici tvrde da su nastali oko 2500 godina pr.n.e., također govore o jogi.

Prijeđimo na mitove. U drevnom sanskrtskom epu Šrimad-Bhagavatamu nalazimo prekrasnu priču o tome kako je rođena joga. Nekad, dok još nije postojao naš svemir, živa bića su izrazila “svatantru”, želju da napuste višu razinu postojanja i djeluju neovisno od Jogišvare (Izvora Stvaranja). Da bi ispunio njihovu želju, Višnu (Bog) je rodio Brahmu, koji je stvorio materijalni svijet. Ali pojavio se problem. Pošto je duša (atman) vječna, život u materiji za nju nije prirodan.

Brahma je zato stvorio pet vrsta iluzije kako bi povezao živa bića s materijom. Tako su nastali: (1) tamah - tjelesno shvaćanje života, (2) maha-moham – lažno posjedovanje predmeta uživanja, (3) tamišram – gnjev rođen iz razočaranja, (4) andha-tamišram – strah od smrti i (5) moham – samozavaravanje.

 

Znanjem do sreće

Kad je stvorio tu gotovo savršenu iluziju, Brahma je shvatio da živa bića u našem svemiru više neće moći dohvatiti svoju stvarnu duhovnu osobu, pa je osjetio kajanje. Zbog velike samilosti, Brahma je stvorio četiri principa znanja, kako bi nam omogućio da se ponovo vratimo u svoje prvobitno stanje, u sreću i blaženstvo.

Tako su rođeni: (1) “sankhja” ili praktična filozofija, (2) “joga” ili misticizam, (3) “vairagja” – odvojenost od materijalnog uživanja i (4) “tapas” – dobrovoljna strogost radi dostizanja duhovnog savršenstva.

Zašto je to važno? Jer postoji sve veća potreba da se nađu duhovna rješenja za svjetske probleme. To pokazuju mnoge činjenice iz svakodnevnog života: pojačano nasilje, učestali ratovi, masovne moralne i psihičke krize, stres i razne druge vrste umnog i fizičkog nezadovoljstva. Dok s jedne strane suvremena znanost danas ubrzano napreduje na tehnološkoj razini, s druge strane se ljudski um, psiha i svijest opasno poremećuju.

Iako tisuće znanstvenika, povjesničara, psihologa i sociologa svakodnevno pišu znanstvene radove, grade i ruše razne teorije, svejedno nemaju jasne odgovore na osnovna pitanja rođenja, smrti i svrhe ljudskog života.

 

Čovječanstvo kao drvo

Da bismo ispravili razorni tok divlje planinske rijeke uništenja, joga nam nudi jedno naočigled jednostavno ali ipak genijalno rješenje. Na drevnom sanskrtu postoji izreka ''athato brahma đignasa'', što bi u prijevodu značilo: ''Sada je vrijeme da se raspitujemo o Apsolutnoj Istini''.

Ako u vrtu imate drvo jabuke, nećete zalijevati list po list. Zalit ćete korijen, jer se tako cijelo drvo njeguje ravnomjerno. To vrijedi i za čovječanstvo. Moralno i duhovno sljepilo u koje smo zapali rezultat je duhovnog siromaštva svakog pojedinca. Zdravi pojedinci čine zdrav kolektiv, a kolektivna svijest zbroj je pojedinačnih svijesti. Stoga svaki čovjek mora rasti i razvijati se iznutra, da bismo imali bolje i zdravije društvo. Taj unutarnji rast ne smije se usmjeriti samo na vanjski izgled duhovnosti. Moramo tražiti Apsolutnu Istinu i svrhu našeg života na ovom planetu.

Kad je psiha čovjeka potpuno mirna i zdrava, ona će prirodno uzrokovati zdravlje organizma. Upravo tu drevna načela joge mogu odigrati veliku ulogu tako da nas prosvijetle.

Joga savršeno spaja kulturu i filozofiju s duhovnim i fizičkim vježbama. Kad se pravilno primjenjuju, ove vježbe i meditacije (smirivanje uma) bude u čovjeku najfinije razine osjećaja i svijesti, bez ikakvog unutarnjeg ili vanjskog razaranja.

 

Život radi uživanja

Riječ joga izvire iz sanskrtskog korijena ''juđ'', što doslovno znači upregnuti, ujarmiti, spojiti ili povezati. Sličnu riječ možemo pronaći i u latinskom jungere ili engleskom yoke, što također predstavlja ''sredstvo koje spaja ili povezuje''. To ukazuje na povezanost individualnog bića (atmana) s apsolutnim (brahmanom ili para-brahmanom), to jest povezivanje pojedinačnog “ja” sa božanskom biti – “logosom” (Bogom).

Prema učenju joge, smisao života je uživanje. Ne bilo kakvo, već neprolazno i vječno uživanje, u kojem upoznajemo sami sebe kao dio Vrhovne Apsolutne Istine. U svojoj suštini, mi smo duhovna bića prepuna uzvišenih osobina i emocija. Stoga nas joga uči da je cilj ljudskog života prosvijetljenje ili samospoznaja. To je dostizanje božanskog stanja svijesti, u kojem 24 sata dnevno uživamo u potpuno osviještenom životu.

To prirodno dovodi do fizičkog zdravlja organizma. Na taj način, planet Zemlja može postati izvor radosti, mira i blagostanja.

Osnovna načela tjelesne (hatha) joge:

''Onaj tko je regulirao svoje navike poput jedenja, spavanja, odmaranja i rada može primjenom joge ublažiti sve materijalne patnje.''

Pravilno opuštanje

  Ziveci u nerazumnom svijetu prepunom napetosti sa svih strana izloženi smo neprestanim stresovima. Ljudi očajnički čeznu za mirom i tišinom, ali vrlo je mali broj onih koji doista shvate važnost i potrebu svog organizma za ugodnom i opuštajućom atmosferom.

Pravilno opuštanje oslobađa sve mišiće vašeg fizičkog tijela od napetosti i potpuno odmara cijelo vaše tijelo. To opuštanje također djeluje i na um i psihu potpuno osvježavajuće, kao dobro noćno spavanje. Vježbe opuštanja (razne varijacije savasane) su vrlo lake i jednostavne - svako dijete ih može naučiti. Potrebno je samo pronaći malo vremena za sebe. Mir i radost koje ćete iskusiti dok budete činili ove vježbe prenijet će se na svaku vašu aktivnost. Naučit ćete očuvati svoju energiju i osloboditi se mnogih briga i strahova.

Pravilna prehrana

Mora biti hranjiva i raznovrsna, zasnovana na prirodnoj hrani. Ona čini tijelo lakim i gipkim, a um mirnim, te stvara veliku otpornost prema bolestima. Prema joga učenju, iz hrane zapravo uzimamo “pranu”, energiju koja prožima čitav svemir i u hranu dospijeva putem sunčeve energije. Stoga načela jogičke ishrane preporučuju da se jedu svježe i prirodno dozrele namirnice uglavnom biljnog porijekla, u kojima se prana nalazi pohranjena u svom temeljnom obliku. - Pravilno vježbanje

To su joga položaji ili asane, koji sustavno razgibavaju sve dijelove tijela - napinju i istežu sve mišiće i ligamente, održavaju kralježnicu savitljivom, te poboljšavaju optok krvi i djeluju blagotvorno na čitav organizam. Zanimljivo je da se u Giti, slavnoj knjizi o jogi, za ljudsko tijelo koristi sanskrtski pojam ''jantra'', što bi doslovno značilo ''stroj''. Svaki stroj treba održavati, pa tako i naš tjelesni stroj potražuje redovno vježbanje.

Ljudi koji to ne razumiju zapadaju u zdravstvene poteškoće. Žele uštedjeti vrijeme, a na kraju gube sve: novac, vrijeme, zdravlje i radost života. Oni su poput seljaka iz indijske priče čija je kokoš nesla zlatna jaja. Seljak je shvatio da glava kokoši jede, a da zadnji dio donosi dobit. Tako je ekonomično odlučio odstraniti glavu, ali onda više nije bilo ni jaja.

Pozitivno mišljenje i meditacija

Pomažu ukloniti negativne misli i umiriti um, otkrivajući nam čisto stanje svijesti i čistu duhovnu stvarnost. Sve što primamo kroz izvanjska osjetila tijela (vid, sluh, miris, dodir i okus) stvara duhovne utiske unutar naše svijesti – samskare. Ovi utisci stvaraju našu osobnost. Ako su negativni, narušavaju ravnotežu organizma na svim razinama. Morate redovito ''čistiti'' svoj um pravilnom meditacijom ako želite kvalitetan život i duhovni razvoj.

Pravilno disanje

Pravilno disanje znači potpuno i ritmično disanje pri kojem se pluća koriste u potpunosti, a ne samo djelomice, kako bismo udahnuli što više kisika. Tako organizam sporije stari i čisti se od nakupljenih toksina. Vježbe jogijskog disanja ili pranajame uče nas kako da obnovimo tijelo i upravljamo duševnim stanjem kontrolirajući protok prane - životne energije koja se nalazi u energetskim centrima, čakrama.