SANJARENJE
Sanjarenjebi moglo biti stanje u kojem se u mašti
prepuštamo svojim snovima, zamišljamo ostvarenje svojih želja ili
kompenzira neke neuspjehe iz svakodnevnog života.
Sanjarimo najčešće kada smo sami i opušteni. Naša svijest u takvim trenucima isključuje izvanjski a
uključuje unutarnji svijet. Ako oko nas nema novih događaja, mi ih sami
stvaramo.
Mnogima se čini da se sanjarenje događa slučajno ali izgleda da ljudski mozak ima
temeljni ciklus odmor - aktivnost koji se nalazi u osnovi sanjanja, ali i
sanjarenja, kada tekući događaji ne zahtijevaju našu punu pažnju.
Većina dnevnih snova
usmjerena je na stvari koje su za osobu u tom trenutku važne, pogotovo
ako predstavljaju poseban izazov ili zahtijevaju brzo donošenje odluke
ili poduzimanje neke akcije.
Sanjarenje nas podsjeća da moramo napraviti plan akcije, pomaže nam u
rješavanju problema i omogućuje nam vrijeme za oporavak.
Maštanje ili fantaziranje je jedan aspekt sanjarenja. Kada zamišljamo
kako nam se događaju stvari koje su nerealne, nevjerojatne ili
nemoguće to ne znači nužno kako bježimo od života. To može značiti
upravo suprotno - da se pokušavamo suočiti sa životom sa svim svojim
potencijalima i sposobnostima. Maštanje može biti jedini način da
doživimo osjećaje i motive koje u stvarnom životu nikad nećemo imati
šansu osjetiti. Ovakve fantazije mogu
smanjiti naš impuls da reagiramo naglo i smiriti nas.
Istraživanja pokazuju da sanjarenje može dovesti do mentalnog
opuštanja, može poboljšati intelektualno funkcioniranje i osloboditi
kreativne kapacitete.